Da li te umara postavljanje ambicioznih ciljeva koji nestaju već kroz nekoliko sedmica? Ne gubi nadu. Svima se to dešava, a mi ti možemo pomoći. Postoji naučno potkovana metoda za postizanje trajnih promjena u životu, a sve počinje sa razumijevanjem zamršenosti formiranja navika. U ovom blogu, zaranjamo u naučne uvide u formiranje navika, i dijelimo provjerene strategije da se te navike zadrže.
Šta znači steći naviku?
Sve što radimo, uključujući sticanje navika, potiče od neuroloških puteva u našem mozgu. Poteškoća u nauci o navikama je u tome što većina ljudi misli da postoji tajna formula za brzo prilagođavanje bilo kojoj navici. Ali, ne radi se o tome da formula ne postoji, već da ne postoji samo jedna.
Formiranje navika je duboko ličan proces. Svaki pojedinac je jedinstven, a njegovo ponašanje i obrasci se razlikuju. Ova individualnost nas dovodi do spoznaje da formule za stvaranje navika moraju biti skrojene tako da odgovaraju potrebama i sklonostima svake osobe. Zbog toga su svi oni privlačni naslovi koji obećavaju stvaranje navika za 21 dan zapravo obmana. Naučna istraživanja pokazuju da u prosjeku sticanje navike traje najmanje 66 dana (1).
Uobičajena reakcija kada navika ne zaživi u kratkom periodu je osjećaj poraženosti, ali je ona zapravo pogrešna zato što ne predstavlja odraz ličnih sposobnosti; stvar je u pronalaženju pravih informacija i pristupa. Ako nastaviš da čitaš, ostatak bloga će ti otkriti obrazac za formiranje navika koji je lako prilagodljiv za svakog pojedinca.
Razumijevanje petlje navika
Da bismo znali šta je zapravo potrebno za formiranje nove navike, prvo treba da zaronimo u ono što se tačno dešava u mozgu tokom tog procesa. Petlja navika je koncept koji je popularizovao Charles Duhigg u svojoj knjizi „Moć navike“, a sastoji od tri ključne komponente: znaka, rutine i nagrade. Petlja navika je okvir napravljen za razumijevanje kako navike funkcionišu, i vodič za eksperimentisanje kako ih promijeniti (2). U suštini, sa dovoljno vremena i ponavljanja, radnja može postati automatska, odnosno pretvoriti se u naviku.
U istraživanju ovog fenomena, ključna figura bila je Dr Ann Graybiel sa Univerziteta MIT. Krajem 90-ih, Graybiel i njen tim počeli su da povezuju okidače ponašanja i pozitivno pojačanje sa stvaranjem navika (3). Naučno rečeno, novo ponašanje počinje u prefrontalnom korteksu, koji je dio našeg mozga za donošenje odluka. Kada želimo da steknemo novu naviku, to je pravi izazov, jer se angažuje aktivni dio našeg mozga. Ipak, nakon ponovljenog završetka petlje navika, veliki dio ove funkcije prelazi na bazalne ganglije koje su odgovorne za naše instinktivno ponašanje. Ova ponašanja su automatska i mi ne razmišljamo o njima, tako da se formira još jedna navika koja spadne u ovu kategoriju.
Hajde da sada objasnimo dijelove petlje navika na primjeru zdrave navike koju možeš pokušati da primijeniš u svom životu.
Znak (okidač)
Prvi element petlje navika je znak, takođe poznat kao okidač. To je događaj ili okolnost koja pokreće naviku. Znakovi mogu imati različite oblike, kao što su određeno doba dana, mjesto, emocionalno stanje, radnja ili čak prisustvo određenih ljudi ili predmeta. Znakovi služe kao signal tvom mozgu da je vrijeme da izvršiš određenu rutinu.
Kako ti ovo izgleda?
Recimo da pokušavaš da uzmeš suplement postbiotika svaki dan. Tvoj znak može biti da ga povežeš sa postojećom navikom, kao što je pijenje čaše vode nakon pranja zuba ujutru ili postavljanje podsjetnika na telefonu u određeno vrijeme svakog dana.
Rutina (ponašanje)
Rutina je drugi element petlje navika. To je stvarno ponašanje ili radnja u koju se upuštaš kao odgovor na znak. Ovo je sama navika. To može biti fizička radnja, misaoni proces ili emocionalni odgovor. Rutina je ono što radiš automatski i repetitivno kao odgovor na znak. Dakle, u našem primjeru zdrave navike, rutina je zapravo uzimanje suplemenata postbiotika.
Nagrada (Ishod)
Nagrada je treći element petlje navika. To je pozitivan ishod ili zadovoljstvo koje dobijaš od završetka rutine. Nagrade pojačavaju petlju navika i povećavaju šanse da će se navika ponoviti u budućnosti.
Nagrada je ono što naš mozak povezuje sa rutinom, što nas čini sklonijima da se ponašamo na određen način kao odgovor na isti znak.
Nagrada bi mogla biti osjećaj postignuća u preduzimanju koraka ka boljem zdravlju crijeva, svjesnost da ulažeš u svoje opšte blagostanje, ili čak mala poslastica ili pohvala nakon završetka rutine.
Ove male nagrade služe kao pojačanje petlje navika, zbog čega je veća vjerovatnoća da ćeš nastaviti da uzimaš suplemente prema preporukama.
Sve ovo može izgledati previše naučno ili manje privlačno zbog toga što djeluje da zahtijeva mnogo vremena. Ali, gornji obrazac može da ti olakša veliki pritisak koji osjećaš kada se nastojiš strogo pridržavati određenog vremenskog okvira. Petlja navika ti omogućava da kreiraš strukturu koja podstiče dosljedno i automatsko ponašanje uzimanja suplemenata postbiotika (ili bilo koje druge navike). Prateći ove korake, možeš početi polako, malim koracima, čime ćeš vjerovatno ostvariti cilj koji želiš.
Zaključak
Sticanje navika nije misterija, već nauka. Razumijevanjem petlje navika i primjenom naučno dokazanih strategija, možeš izgraditi navike koje želiš. Sticanje navika je veoma jedinstveno i individualno. Zapamti, ne radi se o radikalnim promjenama preko noći, već o preduzimanju dosljednih malih koraka ka pozitivnom ponašanju. Takođe, možeš pratiti svoj napredak pomoću našeg besplatnog kalendara i nagraditi se na odgovarajući način. Vremenom će se ove male radnje umnožavati, što će dovesti do značajnih poboljšanja u različitim aspektima tvog života. Dakle, počni danas, tako što ćeš identifikovati jednu naviku koju želiš da stekneš i pusti da put transformacije počne.
Izvori
- Gardner, Benjamin, et al. “Making Health Habitual: The Psychology of ‘Habit-Formation’ and General Practice.” British Journal of General Practice, vol. 62, no. 605, 2012, pp. 664–666, doi:10.3399/bjgp12x659466.
- Duhigg, Charles. Power of Habit: Why We Do What We Do in Life and Business. Random House Trade Paperbacks, 2014.
- “MIT Researcher Sheds Light on Why Habits Are Hard to Make and Break.” MIT News | Massachusetts Institute of Technology, 1999, news.mit.edu/1999/habits.